Školska razmjena s Pulom

fotografije: | 1 | 2 | 3 |

Od 16. 5. 2009. do 23. 5. 2009. boravilo je 7 školarov i školaric Savezne gimnazije u Željeznom u Puli kade su s profesoricom Sabinom Nagy bili gosti Talijanske srednje škole Dante Aligieri. Vas tajedan je stao pod motom „Istra – ljudi, kultura, povijest“. Profesorica Marieta Djaković sastavila je zvanaredan program, ki je tako gust i zanimljiv bio da ga je teško nakratki predstaviti:
Veljek po upoznavanju s programom i s talijanskom školom gostoprimcev je profesor Dirk Lyon naše školarice i školare peljao krez prelipu Pulu i predstavio najpoznatije spomenike ovoga varoša. Dostali su i zadatke u vezi s poviješću grada ke su dica u toku tajedna morala rješiti da bi je na kraju prezentirala. Profesorici Paoli Stermotić se je ugodalo pozvati jednoga učitelja sa svojimi školari Glazbene škole Ivan Matetić Ronjgov Pula, da bi nam predstavila istrijanska tradicionalna glazbala, muziku i tance, o ki naša dica nimaju ni ideju da uopće postoju: po prvi put vidila i slušala su roženice/sopele, šurle, bajs, mih, organić, vijulin, trieštinu i tanac balun, ki se tanca u Istri od nekoliko parov u krugu, a krug se vrti kot Zemlja okolo Sunca. Pari se vrtu okolo svoje osi kot Zemlja. Austrijanska dica su doznala da istrijanska ljestvica ima nek 6 notov, ča je jako neobično za nas i jedinstveno po svitu. Ipak su naučila jačku „Ča je more“, ka im setrat već ne gre iz glave.
Profesor Mirko Urošević je s dicom išao na izlet krez Istru. Pokazao im je Rakalj, u kom su pohodili rodnu hižu pisca Mate Balote, Labin, ki je poznat po rudniku, po simpoziju kiparov i po Matiji Vlačiću Iliriku, čiji muzej su isto kot i Narodni muzej pohodili. Matija Vlačić Ilirik (1520. – 1575.) je bio vodeći crikveni političar, povijesni istraživač, mislilac, filozof i vodeći teolog protestantske crikve 16. stoljeća. Pazin, centar Istrijanske županije, se je dici vidio zbog Pazinske jame i kaštela. Putem aleje glagoljašev šetali su se krez najmanji varoš na svitu, Hum, i krez Roč, kade su školari vidili kako je Gutenbergova štamparija izgledala. Roč će svim još ostati i zbog toga u pamćenju, ar su tote u konobi Kolinasi tipični istrijanski objed dostali: maneštru, fuže sa šugom i fritule. Kraj Buzeta su čuli nešto o tartufi, a u Motovunu, varošu s filmskimi festivali, o velikom spisatelju Vladimiru Nazoru.
Profesor Vito Paoletić se je bavio s postankom jezikov, povidao nam je o jeziki na cijelom svitu i na zanimljiv način razložio važnost svih jezikov i dijalektov.
Profesorica Elda Pliško Horvat je dici predstavila nekoliko istrijanskih autorov (M. Balotu, D. Načinovića, D. Gervaisa,… ) o ki su već nešto čula na putovanju krez Istru. Pri čitanju istrijanskih pjesam, austrijanski školari su mogli prispodobiti istrijanski dijalekt sa svojim gradišćanskohrvatskim.
Profesorica Vanda Trojan Nefat je imala ideju pripremiti biografiju o Jamesu Joycu, ki je bio učitelj u Puli 1904. – 05., tako da su dica nešto doznala i o tom po cijelom svitu poznatom autoru.
Morska škola biologije Valsaline je opet oduševila naše školarice i školare. Zvanaredno ljubezan i kompetentan tim ove škole omogućio je našim mladim roniocem da išću živine u morju, ke bi potom po mikroskopu pogledali, detaljno upoznali, opisali i potom o nji referirali.
Sve ovo iskustvo ne bi bilo moguće prez drage direktorice Debore  Radolović, ka je isto kot i nje prethodnica Claudia Milotti, otvorena prema ovakovim projektom i nas primi u svojoj školi, prez angažiranih profesoric i profesorov, ki dobrovoljno u slobodno vrime sudjeluju, prez strpljivih roditeljev, ki isto imaju čuda djela s nepoznatimi gosti iz inozemstva, ni prez ljudi i organizacijov ki su pripremni i financijelno podupirati ovu vrst projektov. Svi oni tribaju imati i dobro razumivanje za smisao školskih razmjenov.
Školske razmjene s projekti su osebujno dobra metoda za školarice i školare kako bi naučili strani jezik i upoznali stranu kulturu i mentalitet, druge ljude i drugu zemlju. Pritom se dici nudja mogućnost interdisciplinarno djelati u timu, ča je u modernoj nastavi neophodno. Dica se moraju prilagoditi novim situacijam i tribaju preuzeti odgovornost. Za vrime jednoga tajedna konfrontirana su sa svakidanjim žitkom u tudjoj obitelji u koj upoznaju novi životni stil, drugačiju socijalnu okolinu, drugačija mišljenja, nove dijalekte. U ovoj sredini prisiljena su govoriti strani jezik ča u nekom hotelu ne bi bilo potribno. U tu poziciju nikada ne bi došla kot obični turisti. Tribaju se samostalno organizirati i djelati na različni tema. Prepoznaju kako je važna komunikacija, kako je korisna dvojezičnost.